Jeste li znali?

... da je Cavtat rodno mjesto velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca.
... da podmorje Cavtata krije jedno od najvećih nalazišta amfora na Jadranu i Mediteranu.
... da je Cavtat jedno od vodećih kongresnih odredišta u Hrvatskoj.
... da su otoci Mrkan, Bobara i Supetar ispred Cavtata zaštićeni kao posebni ornitološki rezervat kao značajno gnjezdilište galeba klaukavca (lat. larus cachinnans).
... da se nedjeljne folklorne priredbe u Čilipima održavaju od 1967. godine.
... da je rimskim akvaduktom Cavtat dobivao vodu iz izvora Vodovađa u istočnim Konavlima još u prvom stoljeću.
... da je na otočićima Bobara i Supetar Dubrovačka republika 1377. godine osnovala prvu karantenu (lazarete) radi zaštite od zaraznih bolesti.
... da je mauzolej obitelji Račić u Cavtatu djelo velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
... da je Snježnica, najveći planinski vrh u konavlima, visok 1234 m.

Utorak, 07.09.10.

20°C

ENTENTE FLORALE 2004: Srebreni cvijet Europe / Silver Flower of Europe

Turisticki cvijet - kvaliteta za Hrvatsku / Tourist Flower - Quality for Croatia 2004. g

Turisticki cvijet - kvaliteta za Hrvatsku / Tourist Flower - Quality for Croatia 2006. g

Upoznajte regiju

Konavoska nošnja

Identitet ljudi i prostora kroz povijest bio je iskazivan i kroz narodne nošnje. Konavoska narodna nošnja, posebice ženska, zbog svoje ljepote, elegancije i estetike u sebi na poseban način utjelovljuje stoljetnu kulturu življenja ovdašnjih ljudi te je do današnjih dana ostala možda i najljepši reprezent hrvatskog folklornog blaga.

Ženska konavoska nošnja na jedinstven način, skladom prirodnih materijala od kojih je izrađena, ukrasnih elemenata konavoskog veza, nakita i pojedinih dijelova odjeće, daje i inače lijepim Konavokama posebnu eleganciju kroz čitav život, od djevojaštva do starosti.

Iako u osnovnim elementima jednaka (ukrasi prsa i orukavlja, naglašen struk, duljina do gležnja, pokrivalo za glavu), konavoska nošnja je kroz detalje progovarala o imovnom, a posebno socijalnom statusu žene (djevojka, udana žena, udovica i sl.).

Konavoski vez

Konavoski vez je osnovni dekorativni element ženske nošnje koji se vezao na poprsnicama i orukavlju. Originalno je vezen svilenim koncem, koji se dobivao od dudova svilca koji se posebno brižno i pažljivo uzgajao u svakoj konavoskoj kući i bojao prirodnim bojama. Strogo simetrični geometrijski motivi u bezbroj oblika najčešće su rađeni u crvenoj, crnoj i tamnozelenoj boji sa zlatnožutim obrubima.

Zbog svoje ljepote i izrazite prilagodljivosti, konavoski se vez danas aplicira na brojne uporabne predmete (stolnjake, ženske torbice, ukrasne elemente za svečane haljine, podmetače, jastuke, etuije za naočale, uokvirene slike konavoskog veza i dr.), održavajući na taj način tradiciju rukotvorstva živom, ali i promovirajući na najbolji način Konavle širom svijeta.